Zaštićeno stanište "Glinara" je svrstano u III (treću) kategoriju - Zaštićeno područje lokalnog značaja.
Nalazi se na području opštine Palilula, u severnoistočnom delu grada Beograda, u okuci reke Dunav nizvodno od grada, u naselju Višnjica. Obuhvata površinu od 30 ha 38 a 33 m2, na kojoj se utvrđuje režim zaštite III (trećeg) stepena.
Prema klasifikaciji Svetske unije za zaštitu prirode (IUCN) Zaštićeno stanište "Glinara" pripada IUCN kategoriji IV - Područje upravljanja staništem ili vrstom.
Na ZS "Glinara" zabeležene su 53 vrste biljaka, 65 vrsta insekata, 7 vrsta vodozemaca, 7 vrsta gmizavaca i 55 vrsta ptica.
Od navedenog ukupnog broja zaštićeno je 6 vrsta biljaka, 11 vrsta insekata, 7 vrsta vodozemaca, 4 vrste gmizavaca i 53 vrste ptica.
U lesnom odseku severnog dela zaštićenog područja, u dužini od 550 metara, na staništu koje je nastalo zahvaljujući aktivnosti čoveka, gnezde se najznačajnije tri vrste područja koje čine temeljnu vrednost područja i koje su strogo zaštićene vrste: pčelarica Merops apiaster, bregunica Riparia riparia i crna čiopa Apus apus. Pored njih veoma prisutna vrsta ptice i ništa manje značajna je obični čvorak Sturnus vulgaris.
Zaštićeno stanište "Glinara" predstavlja specifičan prirodni prostor nastao na nekadašnjem površinskom kopu, sa spontano formiranom vegetacijom. Dominiraju fragmenti panonskih lesnih stepa, sa karakterističnim travnim zajednicama, među kojima se ističe vrsta Andropogon ischaemum. Na relativno maloj površini biodiverzitet je veoma bogat, evidentirane su 53 vrste biljaka, 65 vrsta insekata, 7 vrsta vodozemaca, 7 vrsta gmizavaca i 55 vrsta ptica. Posebnu vrednost predstavljaju lesni odseci koji omogućavaju gnežđenje velikog broja ptica, čineći ovo područje jedinstvenim u urbanom okruženju.
Predeo Glinare odlikuje se izraženim reljefnim kontrastima i vizuelnom dominacijom lesnih odseka, koji se izdvajaju u odnosu na okolni prostor Višnjičke kose. Ovaj prostor predstavlja deo šireg pejzaža Beogradskog pobrđa i nalazi se u vizuelnoj vezi sa značajnim delovima grada i šire okoline, uključujući Dunav, Banatsku niziju i centralne zone Beograda. Glinara ima važnu ulogu u sistemu zelenih površina grada, kao prirodni vidikovac, rekreativni prostor i regulator lokalne mikroklime, ublažavajući klimatske ekstreme i pružajući uslove za boravak u prirodi.
Stvorne odlike Glinare uslovljene su njenim nastankom kao posledice eksploatacije lesoidne gline, čime su formirani karakteristični strmi odseci koji danas imaju izuzetnu ekološku funkciju. Područje se nalazi u neposrednoj blizini urbanih zona, sa razvijenim pristupnim putevima i kontaktom sa naseljem Višnjica. Iako nije opterećeno intenzivnom infrastrukturom, prisutne su aktivnosti rekreacije i korišćenja prostora od strane lokalnog stanovništva. Upravljanje ovim prostorom podrazumeva usklađivanje zaštite prirodnih vrednosti sa kontrolisanim korišćenjem, uz minimiziranje negativnih uticaja.
Temeljne vrednosti Glinare zasnivaju se na očuvanju jedinstvenog staništa lesnih odseka i velikih kolonija ptica koje se u njima gnezde – pčelarice (Merops apiaster), bregunice (Riparia riparia), crne čiope (Apus apus) kao i obični čvorci (Sturnus vulgaris). Ove vrste čine jednu od najznačajnijih koncentracija gnezdećih parova u urbanom okruženju, što daje posebnu vrednost ovom prostoru na nacionalnom nivou. Pored ornitofaune, značaj imaju i zaštićene vrste insekata, vodozemaca i gmizavaca, kao i uloga Glinare kao lokalnog ekološkog koridora. Područje ima i naučno-istraživački, edukativni, rekreativni i društveni značaj.
U nedelju, 24. maja 2026. godine, u Zaštićenom staništu „Glinara“ realizovana je još jedna edukativna terenska poseta studenata u saradnji sa Prirodnjačkim muzejom u Beogradu.
Tokom posete, upravljač zaštićenog staništa upoznao je studente sa osnovnim karakteristikama lokaliteta, istorijom zaštite, značajem očuvanja biodiverziteta, kao i pravima i obavezama upravljača u procesu zaštite i očuvanja prirodnih vrednosti. Studentima su predstavljeni i planovi upravljanja, aktuelni radovi koji se sprovode na terenu, kao i brojni izazovi i problemi sa kojima se upravljač svakodnevno susreće u praksi.
Poseban doprinos edukativnom delu posete dao je čuvar zaštićenog staništa, koji je kroz konkretne primere sa terena studentima približio realne situacije i probleme u oblasti zaštite prirode, kao i značaj stalnog prisustva i nadzora na lokalitetu.
Poseti su prisustvovali studenti sa različitih fakulteta i univerziteta, različitih usmerenja i interesovanja, što je dodatno doprinelo razmeni znanja i iskustava. Ispred Prirodnjačkog muzeja u Beogradu, aktivnosti su realizovali stručnjaci i saradnici iz različitih oblasti prirodnih nauka, omogućavajući studentima širi uvid u značaj terenskog rada, istraživanja i očuvanja prirodnog nasleđa.
Ovakve aktivnosti imaju veliki značaj za povezivanje obrazovanja, nauke i prakse, a zaštićeno stanište „Glinara“ nastavlja da bude prostor otvoren za saradnju, učenje i razvoj ekološke svesti kod mladih.
Upravljači Zaštićenog staništa "Glinara" ove godine su obeležili Svetski dan ptica selica na drugom zaštićenom području kojim upravljaju ZS „Zimovalište malog vranca“.
Tom prilikom, pored aktivnosti na dodatnom unapređenju i obeležavanju staništa, na terenu su propratili završne radnje na uklanjanju bespravno postavljenih plovnih objekata iz zaštićenog područja, čime je okončana iscrpna borba koja je trajala više od dve godine.
Ovaj važan rezultat predstavlja značajan korak u očuvanju prirodnih vrednosti staništa i zaštiti vrste malog vranca, kao i potvrdu da se istrajnim radom i doslednim sprovođenjem mera zaštite mogu prevazići i najsloženiji izazovi.
U nedelju, 26. aprila 2026. godine, upravljač zaštićenog staništa Glinara organizovao je terensku akciju sa ciljem unapređenja uslova staništa i sanacije posledica neodgovornog ponašanja pojedinaca.
Tokom akcije izvršeno je čišćenje dela lesnog profila na kome se nalaze gnezda ptica, pri čemu je uklonjena veća količina nabacanog granja koje je nesavesni građanin prethodno odložio na tom prostoru, čime su gnezda bila delimično zatrpana i ugrožena. Oslobađanjem profila omogućeni su povoljniji uslovi za gnežđenje i očuvanje prisutnih vrsta, o čemu je upravljač i ranije ukazivao na sajtu.
Pored sanacije ovog problema, sprovedene su i dodatne mere obeležavanja staništa. Postavljene su informativne table koje označavaju granice i režim zaštite, kao i table zabrane loženja vatre i bacanja otpada, sa ciljem podizanja svesti posetilaca i sprečavanja daljih negativnih uticaja na prirodno okruženje.
U okviru iste akcije pokušano je i uklanjanje odbačenog vozila koje se već duži period nalazi unutar zaštićenog staništa i predstavlja ozbiljan oblik degradacije prostora. Međutim, zbog stanja u kome se vozilo nalazi – prevrnuto, oštećeno i bez točka – njegovo uklanjanje ovom prilikom nije bilo moguće realizovati. Upravljač će u narednom periodu preduzeti dodatne korake kako bi se ovaj problem trajno rešio.
Ova akcija predstavlja još jedan u nizu konkretnih koraka u očuvanju i unapređenju zaštićenog staništa Glinara, uz jasno isticanje potrebe za odgovornim odnosom svih korisnika prostora prema prirodi i njenim vrednostima.
U subotu, 25. aprila 2026. godine, na prostoru zaštićenog staništa Glinara realizovana je nova terenska poseta studenata u okviru programa stručne prakse koji organizuje Prirodnjački muzej u Beogradu.
Ova aktivnost predstavlja nastavak saradnje započete početkom aprila i deo je šireg ciklusa planiranih terenskih izlazaka, kroz koje studenti stiču neposredno iskustvo rada u prirodnim uslovima.
Tokom ove posete, studenti su kroz aktivno učešće razvijali veštine terenskog rada koje su od ključnog značaja za njihovo buduće profesionalno usmerenje.
Posebna vrednost ovakvih aktivnosti ogleda se u direktnom kontaktu sa prirodom i mogućnosti da se teorijska znanja odmah povežu sa realnim primerima iz okruženja. ZS "Glinara" se i ovom prilikom pokazala kao pogodan lokalitet za ovakav vid nastave, pružajući uslove za kvalitetan edukativni rad na terenu.
Upravljač zaštićenog staništa dočekao je studente i predstavio osnovne karakteristike lokaliteta, značaj njegovog očuvanja, kao i aktuelne aktivnosti i pravce daljeg razvoja.
Ova poseta je još jedna u nizu planiranih aktivnosti koje će se realizovati u okviru stručne prakse Prirodnjačkog muzeja, čime se dodatno potvrđuje značaj saradnje između upravljača zaštićenog područja i obrazovnih institucija. Upravljač izražava zadovoljstvo zbog kontinuovanog interesovanja studenata i ostaje otvoren za dalju saradnju sa svim zainteresovanim stranama.
U nedelju, 5. aprila 2026. godine, zaštićeno stanište Glinara posetila je grupa studenata u okviru programa stručne prakse koji organizuje Prirodnjački muzej u Beogradu.
Na početku posete, upravljač zaštićenog staništa dočekao je studente i predstavio ZS "Glinara", njene temeljne vrednosti, značaj očuvanja biodiverziteta, kao i prava i obaveze upravljača, uz osvrt na planove upravljanja i aktivnosti predviđene za naredni period.
Poseta je realizovana kao deo edukativnog programa pod nazivom „Stazama Josifa Pančića“, čiji je cilj da studentima omogući sticanje praktičnih znanja iz oblasti botanike, sa posebnim akcentom na terenska istraživanja.
Tokom boravka na lokalitetu, studenti su imali priliku da se upoznaju sa:
- osnovnim metodama terenskog rada u botanici,
- tehnikama prepoznavanja i sakupljanja biljaka,
- značajem sistematskog dokumentovanja biljnog sveta,
- ulogom terenskih istraživanja u formiranju i dopuni herbarskih zbirki.
Zaštićeno stanište "Glinara" pokazalo se kao izuzetno pogodan prostor za praktičnu nastavu, imajući u vidu raznovrsnost staništa i prisustvo značajnih biljnih vrsta. Studenti su na terenu prikupljali uzorke, beležili podatke i sticali iskustva koja predstavljaju osnovu za dalju naučnu obradu u muzejskim uslovima.
Program stručne prakse obuhvata dvodnevne aktivnosti – terenski rad i naknadnu obradu materijala u muzeju, uključujući identifikaciju biljaka, herbarizovanje, analizu podataka i pripremu za naučnu i izložbenu upotrebu.
Ovakve posete imaju veliki značaj za povezivanje obrazovanja i prakse, kao i za podizanje svesti o značaju očuvanja prirodnih staništa. Upravljači ZS "Glinara" i u budućnosti će biti otvoreni za saradnju sa naučnim i obrazovnim institucijama, u cilju unapređenja znanja i zaštite biodiverziteta.
U cilju unapređenja zaštite i jasnijeg označavanja prostora Zaštićenog staništa „Glinara“ u Beogradu, sprovedene su aktivnosti ponovnog obeležavanja granica zaštićenog područja i postavljanja novih informativnih tabli na više ključnih lokacija.
Zaštićeno stanište „Glinara“ predstavlja značajno prirodno područje koje ima važnu ulogu u očuvanju biodiverziteta i prirodnih vrednosti ovog dela Beograda. Kako bi se prostor jasno definisao i kako bi posetioci bili informisani o statusu zaštite, prošle godine duž granica područja postavljene su službene oznake u skladu sa propisima o obeležavanju zaštićenih prirodnih dobara.
Nažalost, tokom prethodnog perioda zabeleženi su slučajevi oštećenja i uništavanja postavljenih tabli i oznaka, čime je narušena funkcija obeležavanja zaštićenog područja i otežan rad čuvarske službe. Uklanjanjem ili uništavanjem tabli ne uklanja se status zaštite, ali se posetiocima uskraćuje mogućnost da se upoznaju sa pravilima ponašanja i značajem očuvanja prirode na ovom prostoru.
Zbog toga je pokrenuta nova akcija ponovnog obeležavanja granica Zaštićenog staništa „Glinara“ i postavljanja novih informativnih tabli. Table su postavljene na najvažnijim pristupnim tačkama i duž granica zaštićenog područja, kako bi se jasno označio prostor koji se nalazi pod zaštitom i kako bi zainteresovana javnost bila upoznata sa prirodnim vrednostima ovog područja.
Nove informativne table sadrže osnovne podatke o zaštićenom području, njegovom značaju, kao i smernice za odgovorno ponašanje u prirodi. Njihova svrha je da doprinesu boljem razumevanju značaja zaštite prirode i očuvanja staništa u urbanom području Beograda.
Zaštita prirode nije moguća bez saradnje sa lokalnom zajednicom i posetiocima. Zbog toga apelujemo na sve građane i posetioce da poštuju postavljene oznake, čuvaju infrastrukturu u prostoru i svojim odgovornim ponašanjem doprinesu očuvanju prirodnih vrednosti Zaštićenog staništa „Glinara“.
Očuvanje ovog prostora znači očuvanje prirode, biodiverziteta i važnih staništa koja su deo prirodnog nasleđa Beograda.
Veliku radost donela nam je nova poseta članova Udruženja "Radosni Klijanac" - Radosnik, koju smo imali u nedelju 21. septembra. U goste su nam ponovo došla deca iz udruženja, mali Radosnici, zajedno sa svojim roditeljima i vodičima Jagodom i Vericom, koje sa velikom pažnjom i ljubavlju rade sa njima.
Tokom boravka, mališani su imali priliku da istraže čudesan svet ovog prirodnog dragulja. Videli su gnezda zaštićenih ptica koje se tokom sezone gnezde na ovom staništu i na predavanju koje im je održao predstavnik upravljača steknu nova saznanja o zaštićenim pticama koje ovde provode značajan deo godine. U edukativnoj šetnji čuli su i o značaju očuvanja staništa i podsetila koliko je važno da zajedno brinemo o prirodi.
Zahvaljujemo se našim dragim prijateljima iz Udruženja "Radosni Klijanac" na još jednoj divnoj poseti i radujemo se narednim druženjima i zajedničkim aktivnostima u prirodi.
Zaštićeno stanište "Glinara", dom brojnih ptica koje su ovde našle utočište za gnežđenje, poslednjih meseci suočeno je sa ozbiljnim ugrožavajem zbog nesavesnog ponašanja pojedinaca. Uprkos statusu zaštićenog područja, pojedini građani i dalje odlažu smeće, građevinski šut i ostale vrste otpada na delove staništa, voze motore i kvadove, direktno ugrožavajući prirodnu ravnotežu i život nastanjenih ptica.
Najalarmantnija činjenica je da su neka ptičija gnezda potpuno zatrpana zemljom i granjem koje potiče sa obližnjeg raščišćenog privatnog placa. Zbog ovog događaja podnete su prijave nadležnim institucijama i obavljen je uviđaj o ovom nemilom incidentu.
U prethodnom periodu prijave su podnete i za uništavanje tabli zabrane vožnje motora i kvadova, bacanje komunalnog i građevinskog otpada i nelegalne seče rastinja na području zaštićenog staništa.
Kao upravljači zaštićenog područja apelujemo na sve građane da pokažu odgovornost i poštovanje prema prirodi. Očuvanjem ovakvih staništa nije samo zakonska obaveza, već i moralna dužnost svih nas. Svaki bačeni otpad, svako zatrpano gnezdo, predstavlja udarac za prirodu koja nas okružuje i čiji smo deo.
Ne okrećimo glavu, zaštitimo Glinaru zajedno!
Za sve informacije možete se obratiti čuvaru zaštićenog staništa Vladimiru Bailoviću na broj telefona 064/175-34-44.
Veliku čast da ugostimo članove Udruženja "Radosni Klijanac" - Radosnik imali smo u subotu 27. aprila. U posetu su nam došla deca iz udruženja, mali Radosnici, u pratnji nekih od roditelja i predvodnica udruženja koje svakodnevno s ljubavlju i posvećenošću rade sa decom.
Tokom obilaska, mali Radosnici imali su priliku da izbliza vide bogatstvo ovog prirodnog dragulja, gnezda i strogo zaštićene ptice bregunice, crne čiope i pčelarice, i sve to nadomak centra grada. Kroz edukativnu šetnju, gosti su saznali više o značaju očuvanja staništa, vrstama koje tu obitavaju i naporima koji se ulažu kako bi se ovakva prirodna područja sačuvala za buduće generacije.
Zahvaljujemo se Udruženju "Radosni Klijanac" na poseti i radujemo se budućim susretima i zajedničkim aktivnostima u prirodi!
Zbog sprečavanja ugrožavanja zaštićenog staništa "Glinara" čuvarska služba Udruženja "Zeleno plavi koridori" je tokom aprila meseca postavila znakove zabrane aktivnosti koje su Pravilnikom o unutrašnjem redu i čuvarskoj službi ZS "Glinara" zabranjeni. Postavljeni znakovi odnosiće se na zabranu vožnje motornih vozila tipa kvadovi i motocikli.
Čuvarska služba Udruženja "Zeleno plavi koridori" je u subotu 08.02.2025. godine organizovala obeležavanje Zaštićenog staništa "Glinara".
Obeležavanje je izvršeno na osnovu Zakona o zaštiti prirode i u skladu sa Pravilnikom o načinu obeležavanja zaštićenih prirodnih dobara.
Oznake ZS "Glinara" postavljene su po granicama zaštićenog područja, na pogodnim mestima gde se najčešće prilazi području. Oznake su u vidu metalnih tabli na stubovima, propisanih dimenzija i boje, na kojima je ispisana vrsta, naziv i kategorija zaštićenog prirodnog dobra i tekst "Pod zaštitom je države".